O Splitu

 

 

Split je ne samo glavno urbano, kulturno i prometno središte Dalmacije iz kojega vode putovi kopnom i morem u brojna
ljetovališta Dalmacije nego je i sam cesti cilj turista i izletnika. Grad s 1700 godina postojanja uz mnoštvo
arheoloških, povijesnih i kulturnih spomenika, medu kojima posebno mjesto svakako zauzima cuvena Dioklecijanova palaca,
dio svjetske baštine UNESCO-a, posjeduje atraktivnosti, toplinu bogatstva suvremenoga mediteranskoga grada.
O dugoj turistickoj tradiciji Splita govori 1894. objavljen prvi iscrpni vodic grada i njegove okolice. Zbog povijesnosti grada danas
najprije valja uputiti na splitske muzeje: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - kapitalni projekt hrvatske kulture utemeljen 1893. u Kninu;
Arheološki muzej iz 1820., jedan od najstarijih muzeja u Hrvatskoj; Riznicu splitske katedrale, u kojoj je vrijedna zbirka crkvenih umjetnina;
Etnografski muzej, utemeljen 1910.; Povijesno-pomorski muzej; Prirodoslovni muzej. Vrijedno je pogledati Galeriju umjetnina, utemeljenu
1931., Zbirku franjevackog samostana u Poljudu, Galeriju Meštrovic i dr.
Split je sportski velegrad (1979. održane Mediteranske igre) u kojemu djeluju mnogi poznati i popularni sportski klubovi i natjecatelji, a
mnogobrojni su i tereni kojima se mogu koristiti rekreativci. Pružaju se mogucnosti za bavljenje gotovo svim sportovima na kopnu i na vodi,
od nogometa, košarke i tenisa preko planinarstva i streljaštva do ribolova, skijanja na vodi i veslanja. Svakako valja posjetiti park-šumu Marjan,
zelenu oazu kojom se Splicani generacijama s pravom ponose, koju cuvaju i njeguju. Ondje su šetališta, vidikovci, solariji, trim-staze, igrališta i splitski zoološki vrt. S njegova se vrha pruža prekrasan pogled na stari i novi dio Splita. Do Marjana se iz povijesne jezgre Splita stiže ugodnom
šetnjom za 15-ak minuta kroz staro pucko naselje Varoš. Marjanskim stepenicama, sljemenom brda, dolazi se do drugoga, višeg vrha
Marjana, Telegrina, s cijeg vidikovca puca pogled na splitski poluotok, Kozjak, Mosor, na Kaštelanski zaljev, Salonu i Klis, Trogir i Ciovo, te na Šoltu, Brac, Hvar i Vis. Južne marjanske hridi u posljednje su vrijeme omiljeno vježbalište alpinista i slobodnih penjaca, koji se svakoga travnja okupljaju
na tradicionalnom Kupu Marjana. 

Split obiluje restauracijama i konobama u kojima se može uživati u domacim specijalitetima. Brojne su i plaže i kupališta u gradu i bližoj okolici.
Napose su popularne Bacvice, pješcana plaža gotovo u samom središtu Splita.
Bogat je i kulturni i zabavni život, osobito ljeti, kada se Split sa svojim trgovima, dvorištima i drugim prostorima pretvara u veliku pozornicu pod vedrim nebom. Usred sezone održava se tradicionalni festival Splitsko ljeto, kada se izvode drame, opere i koncerti (od polovice srpnja do polovice kolovoza). Splitske subotnje veceri posvecene su ozbiljnoj glazbi. Održavaju se i festivali zabavne glazbe, Art - ljeto, folklorne priredbe, pucka fešta Dani Radunice
i drugo. Tijekom godine uprilicuju se Marulicevi dani (u travnju), Knjiga Mediterana (u listopadu), a medu tradicionalnim manifestacijama su Blagdan sv. Križa, Sajam cvijeca, Bal Splicana, sajam vina i dr. Dan grada slavi se 7. svibnja, na Blagdan sv. Duje, zaštitnika grada.
U Splitu djeluje nekoliko kazališta, medu kojima svakako valja spomenuti Hrvatsko narodno kazalište, podignuto 1893.,
koje organizira kazališne festivale Splitsko ljeto i Maruliceve dane. Djeluje i Kazalište mladih, te Splitsko kazalište lutaka.

Split, grad i luka u srednjoj Dalmaciji; 189 388 stan. Leži na poluotoku izmedu istocnoga dijela Kaštelanskoga zaljeva i Splitskoga kanala.
Zapadni dio poluotoka zauzima brdo Marjan (178 m). Bila Kozjak (780 m) i Mosor (1330 m) zašticuju grad sa sjevera i sjeveroistoka i odvajaju
ga od zaleda. Klima je mediteranska: vruca suha ljeta (prosjecna temperatura zraka u srpnju 26 °C) i blage, vlažne zime (prosjecna godišnja kolicina oborina 900 mm). Split je jedno od najsuncanijih mjesta u Europi: prosjecna dnevna insolacija u tijeku godine oko 7 sati (u srpnju oko 12 sati).
Vegetacija je vazdazelena mediteranska, a u gradu i okolici uspijeva i suptropska vegetacija (palme, agave, kaktusi). Marjan pokriva
umjetno uzgojena šuma.
Gospodarski napredak i porast stanovništva uvjetovani su razvitkom parobrodarstva, izgradnjom željeznickih pruga sa zaledem
prije i izmedu dva svjetska rata, a osobito industrijalizacijom. Split je gospodarsko, administrativno i kulturno središte Dalmacije. Uz brodogradnju,
znatnu važnost ima prerada plasticnih masa, industrija cementa, prehrambenih i drugih proizvoda. U okolici dobro uspijeva povrce, voce i cvijece.
Po prometu putnika i robe Split je veoma važna hrvatska luka. Središte je pomorskih veza s obalnim i otocnim lukama i završna postaja željeznickih
pruga sa zaledem.
Trajektno je povezan sa svim srednjodalmatinskim otocima, te s Anconom u Italiji; brodske se veze, osim sa svim otocima, održavaju s Pulom, Venecijom, Dubrovnikom i dalje s Grckom. U Resniku (Kaštela) je zracna luka. U Splitu djeluje velik broj kulturno - prosvjetnih ustanova i škola: Sveucilište (osnovano 1974.), kazalište, muzeji i galerije, instituti, a u novije vrijeme i specijalizirana institucija UN-a za zaštitu covjekove okoline
(Centar za koordinaciju plana prioritetnih akcija na Sredozemlju). Svake godine održavaju se kulturne manifestacije Splitsko ljeto (opere, drame
i koncerti na otvorenim pozornicama), te glazbene manifestacije (Melodije hrvatskoga Jadrana, Festival zabavne glazbe Split). Raspolaže brojnim sportskim terenima, plivackim bazenima i sportskim lucicama i sl. Stacionarni i tranzitni turizam u stalnom je porastu, izgradeni su novi lucki, hotelski i turisticki kapaciteti. U uvalama na podrucju samoga grada ima niz kupališta.

U Splitu se nalaze cetiri marine: ACI marina Split u sjeverozapadnom dijelu gradske luke; sportska lucica Spinut na sjevernoj obali Marjana; sportska lucica Poljud u luci Poljud; sportska lucica Zenta na južnoj obali Splita. Splitska gradska luka u središtu grada služi samo za putnicki odnosno trajektni promet.

Nalazite se ovdje: Home O Splitu